Kako i zašto smo se odlučili na projekt?

Na jesen 2018. godine prijavili smo na natječaj Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske projekt kojemu je cilj podizanje svijesti i uključivanje javnosti u raspravu o važnosti Europske unije. Studenti, temelj promjena i napretka, nažalost više nisu ono što bi trebali biti. Slabo informirani, neaktivni i nemotivirani nisu temelj promjena u društvu nego samo pasivni promatrači loše situacije. Ovim se projektom htjela pružiti prilika da se čuje glas građana, pogotovo studenata, ali i da se građane upozna sa svim prilikama koje Europska unija pruža kako pojedincima tako i naciji u cjelini.

Proučavajući statističke podatke, zabrinula nas je činjenica da je više od 50% mladih i sličan postotak starije populacije nedovoljno informirano o EU i događanjima u njoj. U sklopu ispitivanja agencije Ipsos Puls u ožujku 2014. godine zaključeno je da više od 50% ispitanika svih dobi ima negativno mišljenje, ili je u potpunosti neinformirano o EU fondovima, dok gotovo 80% misli da se sredstva iz fondova ne iskorištavaju dovoljno. Drugi važan problem je i nedovoljna participacija građana u procesu odlučivanja. To se najbolje vidi u niskoj izlaznosti na izbore za Europski parlament. Također, portal Arhivanalitika u svom članku objavljenom u ožujku 2019. Govori o tome kako podrška euru (i eurozoni) među ispitanim hrvatskim građanima, prema rezultatima Eurobarometra, pada. Dok je sredinom 2013. čak 61% ispitanika podržavalo eurozonu i euro, u studenom prošle godine podrška je pala na svega 40%.

Prethodno navedeni zaključci provedenih istraživanja kao i porast popularnosti negativnog stava o Europskoj uniji doveli su nas do ideje o organizaciji samog projekta “Moj glas u EU”.Aktivnosti koje je su se održale u sklopu projekta su: anketiranje građana, okrugli stol poduzetnika, dvodnevna konferencija, informativni štand te izrada bloga i “toolkita” o samom projektu. Naši članovi su mjesecima intenzivno i marljivo radili kako bi opravdali povjerenje Ministarstva, ali i napravili kvalitetan projekt koji će postići svoj prvobitni cilj.

Podršku projektu je kasnije dala i cijenjena Predsjednica Republike Hrvatske što nas je dodatno potaknulo te motiviralo na visoku kvalitetu izvedbe projekta.

Aktivnosti u organizaciji projekta

Ovaj članak ima za cilj pomoći budućim generacijama i drugim udrugama u organizaciji sličnih projekata. Tako, prošli članak govori o definiranju problema s kojima se trenutno društvo susreće, a u ovom članku govorit ćemo o metodama organizacije, provedbe i same diseminacije ili jednostavnije rečeno projektnom marketingu.

Takozvani Toolkit sadrži nekoliko točaka organizacije projekta, od predaktivnosti do postaktivnosti. Neki od najvećih organizacijskih problema jesu organizacija prostora, sudionika projekta, promocije, ali i kasnijeg pisanja izvještaja.

Trajanje projekta Moj glas u EU je tri mjeseca, a Ekonomska klinika s organizacijom je krenula 15.3.2019. U vrlo kratkom vremenu pobrinuli smo se za prostor održavanja konferencije Moj glas u EU te odlučili organizirati projekt u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva. Dvorana Lider ili velika dvorana svojim je sadržajem i tehničkim uvjetima uvelike pomogla pokazivanju važnosti ovog projekta. Prostor je rezerviran za 24. i 25.travnja 2019. te uz kraće prilagodbe prostora za nekoliko panel rasprava na same dane aktivnosti bio je spreman za ugostiti neka od najvećih imena hrvatskih znanstvenih i poslovnih krugova. Prostor je bio opremljen platnom za prikazivanje prezentacija, videa i pitanja sudionika konferencije, kvalitetno ozvučen i spreman ugostiti oko 70 sudionika. Kada se priča o organizaciji Okruglog stola poduzetnika adekvatan prostor bio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje smo s 8 poduzetnika iz različitih gospodarskih djelatnosti raspravljali o problemima poduzetništva, uvijek aktualnoj birokraciji i poticanju mladih u poduzetništvo.

Brainstorm je uvijek bio ključni dio organizacije projekta. Zajedničko kreativno razmišljanje o panelistima i ostalim predavačima uvijek dovede do kreativnih ideja te je najveći problem povezati velika imena u jednu kompaktnu cjelinu. Odrediti koji je panel dobar za konferenciju, koje predavače ili paneliste zvati te napisati pitanja za raspravu koju iskusan moderator može dovesti do kvalitetnih rasprava uvijek je glavni cilj “oluje mozgova”. Teme uvijek aktualne poput poljoprivredne politike i uvođenja eura okupljaju veliki broj sudionika, dok teme poput migracija i demografije izazovu najžustriju raspravu. Vodeći stručnjaci često su bez dlake na jeziku te se mnogi zaključci tih panel rasprava mogu biti poticaj mladima da se aktiviraju i motiviraju za daljnji rad u društvu i vlastiti razvoj. Pravi predavači i panelisti često donose sa sobom i malo medijske pozornosti koja uvijek doprinosi projektu, a i veći broj sudionika. Okrugli stol poduzetnika, kao što smo već napisali, okupio je govornike iz različitih sektora poput poljoprivrede, ugostiteljstva, IT sektora, financijskog savjetništva, event management i neke mlade start-upove. Zaključci događaja bit će napisani u jednom od izvještaja te se nadamo da će pomoći u rješavanju nekih poduzetničkih problema i dilema, a i potaknuti mlade na poduzetništvo.

Iako je projekt sponzoriran natječajem, otvara se mogućnost za dodatna partnerstva koja, po ugovoru, ne smiju uzrokovati dvostruko financiranje. Dodatna partnerstva uvijek pomažu dignuti projekt na jednu razinu više te podignuti ugled samog projekta. Naša partnerstva ovaj put pobrinula su se da svi sudionici konferencije ne budu gladni i žedni. Okrjepa sudionika uvijek treba biti primarna stvar ako se radi o dužem projektu/konferenciji. Dodatna partnerstva također su veliki medijski odskok od standardnih vlastitih postova gdje jedna podjela partnera može povećati broj sudionika i pratitelja, ali o tom će se svakako pisati u posebnom dijelu gdje će se obratiti pozornost na promociju projekta.

Ukoliko se ima vremena i mogućnosti u vremenu organizacije svakako je potrebno spomenuti i poraditi na dodatnim pomagalima koja će olakšati samim organizatorima kontrolu situacije na konferenciji/projektu. U našem slučaju to je bio Mentimeter, interaktivna online aplikacija koja je pomogla administratoru u kontroli nad pitanjima upućenim panelistima. Ukoliko govorimo o organizaciji okruglog stola poduzetnika od velike pomoći su nam bili diktafoni koji su kasnije pomogli u transkripciji razgovora i zaključaka okruglog stola. Zvučni zapisi pomogli su nam i u pisanju izvještaja nakon projekta, kao i pitanja s konferencije.

Nakon što smo uspjeli dogovoriti sve prethodne stavke potrebno je postaviti ciljeve i promotivnim aktivnostima uskladiti te ciljeve sa stvarnim stanjem. Promotivne aktivnosti podijelili smo na dva dijela, na online i offline promociju te tako pokušali povećati doseg. Online aktivnosti uključivale su organiziranje događaja na Facebook stranici Ekonomske klinike te plaćanje nekoliko objava. Plaćene objave povećavaju doseg događaja, a prednosti plaćanja objava je što se može odrediti ciljana skupina. Predstavljanje panelista na stranicama udruge koje prati preko 4500 ljudi daju na viđenju događaja. Kvalitetni vizuali slika pomoći će u prirodnim pretraživanjima događaja. Online promocija uvijek pruža više mogućnosti nego offline promocija, ali ovaj put smo više pažnje posvetili offline promociji. Tako su promotivne aktivnosti uključivale štandiranje, dijeljenje letaka, snimanje anketa te postavljanje plakata. Najveća važnost je dana snimanju anketa s građanima.

Istraživanje stavova građana

Terensko anketiranje građana provedeno je kako bismo saznali koji su njihovi stavovi o aktualnim temama vezanim uz proteklo članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i očekivanjima u budućnosti. Pitali smo naše građane koja je, po njihovom mišljenju, gospodarska djelatnost koja bi se u RH trebala najviše razvijati te koja je budućnost poljoprivrede u RH. Većina ispitanika smatra da se poljoprivreda najviše treba razvijati u RH te na budućnost poljoprivrede u RH ispitanici gledaju optimistično. Smatraju da bi trebalo poticati mala obiteljska gospodarstva te kako je poljoprivreda na dobrom putu, dok s druge strane neki smatraju kako bez udruživanja poljoprivrednika ona u RH nema budućnosti.

Druga skupina pitanja odnosila se na očekivane efekte uvođenja eura u Republiku Hrvatsku. Ispitanike smo pitali što očekuju od uvođenja eura te koja je glavna prednost članstva Hrvatske u EU i smatraju li da se poboljšao životni standard od ulaska u EU. Većina ispitanika smatra kako uvođenje eura neće donijeti nikakve posebne promjene, dok drugi smatraju kako će time sve poskupiti, a treća skupina to smatra jako dobrom idejom. Također, rečeno je da je glavna prednost ulaska u EU to što ne trebaju nositi putovnice prilikom prelaska granica unutar EU. Što se tiče životnog standarda, ispitanici tvrde kako se prema njihovom dojmu životni standard uglavnom nije znatno poboljšao.

Treća skupina pitanja odnosila se na period proteklog članstva Hrvatske u EU te smo od naših ispitanika saznali da misle kako Hrvatska nije dobro iskoristila članstvo u EU u proteklih 6 godina te da su zabrinuti za budućnost RH, ali da se nadaju kako će sve krenuti na bolje. Samo jedan ispitanik je znao kad su izbori za EU parlament, ali zato svi ispitanici smatraju kako njihov glas sam ne može utjecati na odluke koje se donose na razini EU. Tvrde kako svejedno treba izaći na izbore, iako nemaju dojam da mogu utjecati na odluke.

Četvrta skupina pitanja odnosila se na temu panel rasprave o sigurnosti i migracijama. Ispitani građani smatraju da nisu dovoljno informirani o aktualnim temama i odlukama koje se donose u EU. Svi ispitanici se osjećaju sigurno na prostorima RH, a što se tiče migranata mišljenja su kako oni donose novu kulturu i jezik te njihov dolazak načelno ne smatraju negativnim.

Peta skupina pitanja odnosila se i bila je polazište za otvaranje teme otvorene rasprave „Demografska budućnost RH i odlazak mladih“. Svi ispitanici slažu se kako je ulazak Hrvatske u EU donio veće mogućnosti za obrazovanje mladih, smatraju kako su Erasmus projekti i razmjene odlična prilika za njih i ostale mlade kako bi vidjeli druge kulture, druge sustave školovanja te stekli mnoga poznanstva i nova iskustva. Većina ispitanika tvrdi kako bi se odlučila na volontiranje u drugim zemljama EU da im se za to pruži prilika. Ispitanici smatraju kako bi se mladi vratili u RH, ako bi se povećale mogućnosti zapošljavanja, odnosno otvorio veći broj radnih mjesta u svim sektorima te kada bi im bile ponuđene više plaće. Nekoliko ispitanika tvrdi da postoji perspektiva za mlade u RH, ali da bi trebalo opće stanje u zemlji biti optimističnije.

Prvog dana konferencije održale su se sljedeće javne rasprave, tj. paneli: Budućnost poljoprivrede u EU, Učinci uvođenja eura u Republiku Hrvatsku, Kako nam je bilo?  te radionica Financijski turbo.

Budućnost poljoprivrede u EU javna je rasprava čiji je cilj bio sagledati trenutno stanje , ali i budućnost hrvatske poljoprivrede u EU. U raspravi su sudjelovali : Marijana Petir, europarlamentarna zastupnica; Darko Znaor, neovisni konzultant za održivu i ekološku poljoprivredu te Matko Orsag, docent na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo na FER-u.

Kao neke od problema hrvatske poljoprivrede sudionici rasprave naveli su: manjak komunikacije, slaba uključenost poljoprivrednika i slabo iskorištavanje europskih fondova za poljoprivredu (samo 31%), neplanirano korištenje tla što dovodi do njegovog uništenja, manjak integriranosti novih tehnologija te nezainteresiranost mladih.

Sudionici su ponudili razna rješenja koja i oni sami pokušavaju primijeniti. Tako se, na primjer, Marijana Petir pobrinula da se Hrvatska nađe na popisu zemalja koje dobivaju subvencije za zdrave obroke u školama za koje se namirnice nabavljaju s lokalnih gospodarstava. Darko Znaor nudi razna rješenja kojima država može pomoći ljudima da se nastave baviti poljoprivredom – npr. natječaji za državna zemljišta i bolja koordiniranost između države i poljoprivrednika. Matko Orsag se trudi u svome radu spojiti tehnologiju i poljoprivredu, tj. uvesti nove tehnologije u privredu i implementirati ih. Također, Orsag se nada da će upravo tehnologija u poljoprivredi privući interes mladih ljudi da uđu u tu gospodarsku granu.

Da država u mnogočemu koči poljoprivredu i da se jedino kroz rad pojedinaca kod nas nešto događa složili su se svi sudionici rasprave.

Rasprava „Kako nam je bilo?“

Kao što i samo ime govori, cilj rasprave bio je utvrditi kako je ulazak u Europsku Uniju doista utjecao na Republiku Hrvatsku. U tu su svrhu za sudjelovanje u raspravi pozvani Tanja Kovačević – osnivačica online konzultanata IZI do potpora, Velibor Mačkić – docent na Katedri za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Hrvoje Prpić – poduzetnik i poslovni anđeo.

Svi prethodno navedeni, stručnjaci su u određenoj domeni ekonomske znanosti te je zato njihov osvrt na posljednjih gotovo šest godina članstva u Europskoj Uniji od izrazitog značaja. Komentirali su pozitivne i negativne aspekte članstva, odnosno otvorenog zajedničkog tržišta kapitala, rada i proizvoda.

Tanja Kovačević iznijela je svoja iskustva koja je stekla kroz karijeru konzultantice. Istaknula je da neposredno nakon ulaska u Europsku Uniju poduzetnici, obrtnici i svi oni koji su pokretali vlastiti biznis nisu imali vjere da je uopće moguće dobiti sredstva iz EU fondova. Ipak, to se s vremenom pokazalo pogrešnim jer su kroz proteklih 6 godina dodijeljeni veliki iznosi sredstava u te svrhe. Također se osvrnula na velik napor i trud koji poduzetnici u Hrvatskoj trebaju uložiti ukoliko žele opstati na ovom konkurentnom tržištu, ističući da to nekada podrazumijeva i 10 do 12 sati rada dnevno.

Hrvoje Prpić smatra da je velika prednost ulaska u EU mogućnost da poduzeća svoje proizvode i usluge plasiraju na veliko, ali i konkurentno tržište.

Velibor Mačkić izrazio je zabrinutost, ali i razumijevanje za činjenicu da velik broj mladih odlazi iz Hrvatske u potrazi za poslom. Ipak, sve ih je pozvao da se nakon iskustva stečenog na europskom tržištu rada naposljetku vrate u svoju domovinu zbog velike potrebe za kvalitetnom radnom snagom na našim prostorima.

Panel rasprava: “Učinci uvođenja eura u Republiku Hrvatsku”

Druga rasprava prvog dana započela je predstavljanjem panelista među kojima su bili Velimir Šonje, ekonomski analitičar i vlasnik tvrtke Arhivanalitika, Laurian Lungu, član Nacionalnog odbora za uvođenje eura u Rumunjskoj, Igor Škrgatić, dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca te Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Stručnjaci su došli do zajedničkog zaključka kako je uvođenje eura i ulazak u Eurozonu neminovno i da će donijeti pretežno dobre stvari za hrvatsko gospodarstvo. Gospodin Laurian Lungu pričao je o iskustvima s kojima se susreće u procesu uvođenja eura u Rumunjskoj, dok su viceguverner Michael Faulend i gospodin Velimir Šonje pričali o teorijskoj strani uvođenja eura. Gospodin Škrgatić ustvrdio je kako se članovi HUP-a nadaju kako će uvođenje eura pomoći u poslovanju te smanjiti probleme koji nastaju zbog tečajnih razlika. Jedan od važnijih zaključaka je i kako uvođenje eura nikako ne smije samo po sebi biti cilj ekonomskih politika, već sredstvo do veće konkurentnosti i integriranosti na jedinstvenom europskom tržištu putem kojega se mogu ostvariti boljitci.

Uvođenje eura ne može se očekivati prije 2021.godine, ali se predano radi na promociji eura među građanima Hrvatske kroz razne prezentacije te predstavljanja na sličnim konferencijama.

Radionicu “Financijski turbo – priča o uspjehu” održao je prvi hrvatski poslovni anđeo Hrvoje Prpić, suosnivač CRANE-a. Sa sudionicima radionice podijelio je svoja iskustva investiranja u poduzetništvo, samog poduzetništva te napretka koji je omogućila Europska unija. Sudionici su dobili uvid u neka od uspješnih investiranja, ali i u trenutno stanje na tržištu nekretnina koje je predavač uzeo za aktualan primjer pojašnjavanja tržišnih kretanja.

Hrvoje Prpić mladima je koji su sudjelovali na radionici prenio svoja iskustva iz područja investiranja te ih poučio što čini dobar start-up. Poseban naglasak stavio je na mlade poduzetničke timove te njihovu međusobnu povezanost i odnos. Na to je nadodao kako on osobno prilikom ulaganja veću važnost pridaje tome kako određeni poduzetnički tim funkcionira nego koju ideju razrađuje.

Drugog dana konferencije održale su se sljedeće javne rasprave, tj. paneli: Europske snage solidarnosti i migranti, Demografska budućnost Hrvatske i odlazak mladih, Moj glas te radionica Poveži me.

Europske snage solidarnosti i migranti

Cilj ovog panela bio je pružiti uvid u aktualna događanja vezana uz migracije, s posebnim naglaskom na migracije koje se direktno tiču Republike Hrvatske. Panelisti su bili: Marija Juzbašić, predstavnica Službe za zaštitu migranata Crvenog križa; Martina Prokl Predragović, predstavnica Isusovačke službe za izbjeglice; te Hassan Haidar Diab, hrvatski novinar i ratni reporter.

U dinamičnoj i ekspresivnoj raspravi, panelisti su davali različita mišljenja i perspektive. Iz rasprave je bilo vrlo jasno kako gospodin Hassan Haidar Diab ne odobrava politiku u potpunosti otvorenih vrata migrantima što argumentira činjenicom da je velik broj migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratom, što ih čini ekonomskim migrantima, a ne izbjeglicama. Gđa Juzbašić i gđa Prokl Predragović iskazale su blaži stav tvrdeći da moramo prije svega djelovati humanitarno te u svakom trenu pružiti maksimalnu pomoć migrantima na individualnoj razini i pristupu te istaknule kako je rad organizacije koje predstavljaju usmjeren djelovanju na terenu s konkretnim slučajevima. Na kraju panela bio je osiguran prostor za pitanja publike na koja su svi panelisti imali prilike odgovoriti. Publika je postavila dosita brojna pitanja, a neka od njih potaknula su dodatnu raspravu i produbljenje tema. Pitanja su se ticala integracije migranata i izbjeglica, izvještavanja o migracijama te problema sigurnosti i potencijalnih budućih valova migracija.

Iako su se u nekim pitanjima razilazili, kao npr. izvještavanje o radu policije na granici, panelisti su se složili kako je sigurnost Republike Hrvatske i njenih granica prioritet, ali da se to ne smije postići narušavanjem ljudskih prava migranata.

Demografska budućnost Hrvatske i odlazak mladih

U otvorenoj raspravi na navedenu temu sudjelovali su: Marin Strmota, demografski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb; Stjepan Šterc, demografski stručnjak i docent na Geografskom odsjeku PMF-a te Jelena Slavić Miljenović, voditeljica zagovaranja u Svjetskom savezu mladih Hrvatska.

Cilj rasprave bio je pružiti javnosti što bolji uvid u trenutno, ali i, sudeći prema trenutnim trendovima, buduće demografsko stanje u Hrvatskoj. Svi su se sudionici rasprave složili s time kako nam prijeti izumiranje stanovništva te da dosadašnje mjere demografske politike nisu dovoljne i učinkovite. Publika je postavila brojna pitanja, a neka od njih su se ticala karijere profesora Strmote u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, velikog broja iseljenih Hrvata i utjecaja medija na stupanj optimizma, tj. pesimizma u javnosti. Također, velik se naglasak stavio na činjenicu kako je gospodarski rast Hrvatske ključan za promjenu negativnih demografskih trendova.

Radionicu o mogućnostima rada i zapošljavanja u institucijama Europske unije vodila je Tea Babić, studentica prava i ambasadorica EU Careers u Republici Hrvatskoj.

EU Careers, tj. Europski ured za odabir osoblja, sa sjedištem u Bruxellesu, priprema i provodi selekcijske postupke za gotovo sve institucije i agencije Europske unije. Ukoliko se primjerice želite zaposliti u Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europskom sudu, Revizorskom sudu, Gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i uredu europskoga Ombudsmana u većini ćete slučajeva morati proći EPSO-v selekcijski postupak. Da bi osoba postala stalni zaposlenik neke institucije EU, u pravilu mora proći selekcijski postupak za zapošljavanje koji provodi EPSO, a on se sastoji od dva dijela, računalnog testiranja te testiranja u Centru za procjenu u Bruxellesu. Privremeni zaposlenici većinom prolaze drugu vrstu testiranja, s nešto jednostavnijim postupkom. Pri odabiru stažista svaka institucija ima svoje kriterije i postupak selekcije.

Na Sveučilištu u Zagrebu funkciju ambasadora EU karijera vrši Tea Babić, studentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zadaća ambasadora EU karijera je informirati studente o mogućnostima stažiranja i zapošljavanja, potrebnim kompetencijama, selekcijskim postupcima te novostima. Upravo o svemu tome Tea Babić informirala je sudionike radionice.

Okrugli stol poduzetnika i zaključci konferencije

Održan okrugli stol poduzetnika na EFZGU utorak, 11. lipnja, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održan je okrugli stol s poduzetnicima, posljednja u nizu aktivnosti u sklopu projekta “Moj glas u EU”, gdje smo diskutirali o prednostima članstva u EU za poduzetnike, tržišnim prilikama u Hrvatskoj i drugim zemljama članicama te trenutnom stanju na tržištu rada. Iznimno nam je drago što su i naši kolege studenti koji imaju svoja poduzeća sudjelovali i otkrili tajnu uspješnog studiranja i poslovanja.

Na okruglom stolu sudjelovalo je osam poduzetnika koji se bave različitim djelatnostima – Dario Varošanec iz Hero Factoryja, Lea Kosović iz LOL event managementa, Marija Obuljen iz škole stranih jezika Lingua Franca, Marin Prša iz Peekatora i Dejan Tomašević kao nositelj OPG-a iz Hrvatske Kostajnice, od kojih su svi studenti i poduzetnici istovremeno, te Kata Barišić iz Zagreb Time Travela, Igor Škrgatić iz poduzeća BE-ON i Vedrana Hercigonja Majetić iz Catering Team Majetić.

Neke od tema, odnosno pitanja kroz koja se na okruglom stolu prošlo bila su vezana za poslovanje samih poduzetnika u Hrvatskoj, kakva su im bila iskustva, koje su najveće prepreke za savladati pri osnivanju i vođenju svog poduzeća, koje su opcije za prikupljanje potrebnog kapitala, prednosti i nedostatci otvorenog tržišta Europske unije te odnos državnih institucija prema poduzetnicima u Hrvatskoj.

Poduzetnici su se složili oko toga kako je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji odlična prilika za sve poduzetnike zbog pristupa jedinstvenom otvorenom tržištu. Što se tiče kompleksne birokracije, poduzetnici su se složili kako je to problem, ali onome tko je odlučan u svom naumu to neće predstavljati nesavladivu prepreku.

Kata Barišić istaknula je kako je financiranje poduzetnicima početnicima u današnje vrijeme postalo puno lakše zahvaljujući brojnim startup natjecanjima i novoj tehnologiji. Lea Kosović pohvalila je inicijativu HZZ-a koji dodjeljuje sredstva za zaposlene na stručnom usavršavanju, ali da je “networking” vrlo bitan zbog upoznavanja potencijalnih investitora. Igor Škrgatić osvrnuo se na  trenutno stanje na tržištu rada na kojem je vrlo teško pronaći kvalitetnog radnika, a čak i kada ga uspijete pronaći trebate ga vrlo skupo platiti. Marin Prša je na pitanje koje se odnosilo na jednostavnost vođenja poslovanja u Hrvatskoj usporedno s ostalim zemljama EU odgovorio kako upravo Peekator u kojemu radi uskoro planira premjestiti sjedište u Estoniju. Na taj su se korak odlučili upravo zbog jednostavnosti poslovanja u Estoniji, tj. drugoj članici Europske unije.

Svi su poduzetnici za kraj zaključili kako se u poduzetništvu ne može uspjeti ukoliko nismo spremni na mukotrpan rad, brojna odricanja i turbulentna vremena. No, zauzvrat nam uspjeh može donijeti ogromno zadovoljstvo i financijsku dobit.

Posjet predsjednice Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i panel rasprava “Biti mlad i živjeti u EU”

U petak, 26. travnja, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ispred tristotinjak studenata i profesora održano je predstavljanje zaključaka dvodnevne konferencije “Moj glas u EU” koja je organizirana od strane Ekonomske klinike te debata Debatnog kluba Ekonomskog fakulteta u suradnji s Vijećem mladih predsjednice Republike Hrvatske. Kao poseban gost, prisustvovala je predsjednica Republike Hrvatske, gospođa Kolinda Grabar Kitarović.

Program je počeo predstavljanjem projekta Ekonomske klinike, zaključaka dvodnevne konferencije “Moj glas u EU” gdje su voditeljice projekta Ema Skupnjak i Tatjana Matić prisutnima prezentirale što se sve događalo u protekla dva dana, goste koji su u panel raspravama aktivno raspravljali o temama koje su aktualne u Hrvatskoj i kontekstu Europske unije te zaključke koji su suma činjeničnog stanja, stavova građana i perspektive za budućnost te rezultat kvalitetnih rasprava tijekom konferencije.

U nastavku programa organizirana je debata koju su održali kolege iz udruge Debatni klub Ekonomskog fakulteta. Tema debate bila je “Prednosti i mane članstva u EU” u kontekstu cijelog događaja “Biti mlad i živjeti u EU”.

Nakon održane debate, predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, obratila se studentima u svom govoru i uputila snažne poruke te naglasila važnost optimističnog stava i predanog rada te istaknula vjeru u mlade ljude. Čestitala je članovima udruge Ekonomska klinika na uspješno obavljenoj dvodnevnoj konferenciji i zahvalila na njihovom volontiranju u podučavanju građana financijskoj pismenosti kao izrazito važnoj vještini, te članovima udruge Debatni klub na uspješno odrađenoj debati u kojoj je afirmacijska strana odnijela pobjedu snagom argumenata na temelju glasanja publike.