Narodne obveznice i rast interesa za tržištem kapitala
Zašto je država izdala narodne obveznice?
Dospijeće obveza i refinanciranje dugova glavni su razlog izdavanja narodnih obveznica. Rizik refinanciranja predstavlja izdavanje novog duga za financiranje otplate postojećeg duga. Država se najčešće zadužuje izdavanjem vrijednosnih papira na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Osim toga, država se može zadužiti uzimanjem zajmova kod banaka ili drugih financijskih institucija. Prije pregovora o potencijalnom novom zaduživanju, država je osigurala iznos za isplatu obveza izdavanjem narodnih obveznica kako bi bila u što boljoj pregovaračkoj poziciji. Bez obzira na to što ima osiguran iznos za pokriće dospjelih obveza, država može pregovarati o potencijalnom novom zaduženju. Razlog toga je mogućnost uštede novca na troškovima kamata. Država u ovoj situaciji nije prisiljena prihvatiti kamatnu stopu koja im se nudi od banaka ili drugih investitora, već ona u pregovore može ući ofenzivnije. Ovo bi značilo da država može utjecati na uvjete i dobiti što nižu kamatnu stopu na novo zaduživanje.
Tržište kapitala u Hrvatskoj
Tržište kapitala u Hrvatskoj dugi je niz godina u stagnaciji te se teško oporavljalo od posljedica financijskih kriza. Međutim u posljednjih nekoliko godina vidljiv je rast i poboljšanje situacije na tržištu kapitala. Jedan od ključnih faktora koji su doveli do rasta gospodarska je stabilnost zemlje. U Hrvatskoj je već dugi niz godina prisutan gospodarski rast što je izazvalo povjerenje investitora i potaknulo pozitivnu klimu za ulaganja. Nedavno izdanje narodnih obveznica predstavlja prvi put da je hrvatska vlada izdala obveznice direktno građanima. Ovo je bio značajan korak u razvoju tržišta kapitala. Izdanje je bilo prilično uspješno što predstavlja veliku zainteresiranost građana za ulaganje. Također, ovaj potez vlade pokazuje da postoji želja da se promovira kultura investiranja među građanima. Ovo bi trebalo potaknuti i druge emisije obveznica za građane što će doprinjeti daljnjem razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj.
Interes građana
Uključenost građana na ulaganja na tržištu kapitala u Hrvatskoj relativno je niska u odnosu na druge zemlje Europske Unije. Razlozi niske uključenosti mogu biti različiti. Tu spadaju nedostatak financijske pismenosti i nepoznavanje financijskih proizvoda,nepovjerenje u sustav financijskih usluga te nedostatak pristupa informacijama o ulaganjima i rizicima. Ipak, postoje neki pozitivni pomaci u uključenost građana na tržištu kapitala u posljednje vrijeme. Nedavno izdanje državnih obveznica namjenjenih građanima privukle su veliku pozornost javnosti. Osim pozornosti, izdavanje obveznica je omogućilo većem broju ljudi da ulože svoj novac na tržištu kapitala. Tako su građani su u prvom krugu upisali 1,335 milijarde eura obveznica,ukupno 43.600 stanovnika. Zanimljiva je i činjenica da najstarija osoba koja je uložila u obveznice ima 99 godina. Ako te zanima edukacija o ovoj i sličnim temama, udruga Ekonomska klinika provodi projekt „Learn To Invest“ gdje se možeš educirati o različitim vrstama ulaganja te posljedično podići razinu financijske pismenosti.
Utjecaj inflacije na realni prinos
Na uloženih 1000 eura u narodne obveznice u dvije godine zaradi se oko 65 eura kamata i štednja se nominalno poveća na 1065 eura koliko će biti i isplačeno po dospijeću. U realnim terminima za dvije godine vrijednost početnih 1000 eura će se smanjiti na odprilike 810-850 eura ovisno o godišnjoj stopi inflacije. Kada se na to doda zarada od kamata,uložili ste 1000 eura,a za dvije godine realno imate oko 900 eura. Zbog visoke stope inflacije, situacija je takva da uz ovu kamatnu stopu na obveznice ne možemo zaraditi. Ovakva kamatna stopa može voditi manjem gubitku nego što bi izgubili da ne uložimo u ništa ili da novac držimo kao oročenu štednju uz vrlo nisku kamatnu stopu. Zarada bi bila moguća samo u slučaju da je kamatna stopa na obveznice veća od stope inflacije ili da je kamatna stopa indeksirana sa stopom inflacije.
Obveznice namjenjene građanima u drugim državama
Izdavanje narodnih obveznica čest je slučaj u svijetu. Zemlje na taj način dolaze do kapitala potrebnog za financiranje investicijskih projekata,projekata nacionalnog značaja i refinanciranje dugova. Prinos državnih obveznica od 3,25% u Hrvatskoj predstavlja prosijek Europske Unije. Primjer puno viših kamatnih stopa su 32,9% u Šri Lanki i 12,6% u Brazilu. U nekim od europskih država veće prinose još nude Turska sa 10,4%, Rumunjska sa 6,6%, Poljska sa 6,2% i Češka sa 5,7%. Mađarska i Rumunjska izdvajaju se kao dobri primjeri izdavanja narodnih obveznica u proteklih nekoliko godina. Tako je Rumunjska prodajom obveznica pokrila 20% potreba za financiranjem.
Zaključak
Ulaganje u narodne obveznice je generalno pozitivna prilika za građane da ostvare veći prinos na višak sredstava koji se trenutno nalaze na štednim ili tekućim računima po gotovo nikakvim kamatnim stopama. Državne obveznice smatraju se najsigurnijim vrijednosnim papirom, rizik ulaganja je minimanalan što je povezano i sa prinosom. Narodne obveznice obično su vrlo nelikvidne te se njima često ne trguje. Kupnjom obveznice najbolja je opcija držati ju do dospijeća jer se tržišna cijena mijenja te postoji mogućost da prilikom ranije prodaje cijena obveznice bude manja ili u jako rijetkim slučajevima veća od nominalne. Ukupno gledajući, inicijativa uvođenja državnih obveznica namjenjenih građanima predstavlja važan korak u razvoju tržišta kapitala u Hrvatskoj. Ova inicijativa pruža priliku građanima da investiraju u svoju zemlju,a državi osigurava novi izvor financiranja.