Što je PDV?

Porez na dodanu vrijednost, u nastavku PDV, je porez na promet dobara i usluga.

Glavna karakteristika PDV-a je da je to neto svefazni porez – svefazni jer se obračunava u svakoj fazi prometa dobara i usluga podložnih oporezivanju, a neto, jer se ne obračunava na ukupnu prodajnu vrijednost u svakoj od faza, već samo na dodanu vrijednost, nastalu u konkretnoj fazi.

Ako je krajnji potrošač tvrtka koja prikuplja i državi plaća PDV na svoje proizvode ili usluge, može zatražiti povrat plaćenog poreza. Sličan je te se čak i često se uspoređuje s porezom na promet. PDV je neizravni porez jer osoba koja u konačnici snosi teret poreza nije nužno ista osoba kao ona koja plaća porez poreznim vlastima

Stope PDV-a u Hrvatskoj su:

Standardna ili opća stopa (25%) po kojoj se oporezuje najveći dio proizvoda.

Snižena (povlaštena) stopa (13% i 5%) koja je niža od standardne, a kojom se oporezuje promet proizvoda bitnih za životni standard, proizvoda široke potrošnje (prehrambeni proizvodi, lijekovi, knjige i sl.)

Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

PDV

Tko je porezni obveznik?

Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na vrstu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Poduzeće može, a i ne mora biti u sustavu PDV-a. Ono je obveznik PDV-a ako ostvari godišnje prihode od prodaje veće od 300.000 kn. U tom slučaju obrtnik je dužan upisati se u Registar obveznika PDV-a u ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

Poduzeće može postati obveznik PDV-a i na početku obavljanja djelatnosti tj. svojevoljno, ako se prijavi u Registar obveznika PDV-a u tekućoj godini kad počinje obavljati poduzetničku djelatnost, i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga.

Kako se obračunava PDV?

Pri obračunu PDV-a gleda se ulazni PDV (sve što je poduzetniku neophodno za obavljanje gospodarske djelatnosti, npr. voda, struja, najam, razni materijali) s jedne strane, te izlazni PDV s druge strane (ono što je poduzetnik proizveo – roba i usluge). 

Ako je PDV po izlaznim računima veći od onog po ulaznim računima tada poduzetnik ima obvezu platiti PDV. 

Ako je PDV po izlaznim računima manji od PDV po ulaznim računima tada je poduzetnik ostvario preplatu, odnosno ima pravo povrata više plaćenog PDV.

PDV se obračunava jednom mjesečno, ili jednom u tri mjeseca (obračunava se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec).

Razlikujemo mjesečne i tromjesečne obveznike PDV-a. Porezni obveznici koji su u prethodnoj godini ostvarili prihod od prodaje u svoti do 800.000,00 kn s PDV-om su tromjesečni, a oni iznad navedene svote su mjesečni obveznici PDV-a. Međutim, porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar EU-a ne mogu biti tromjesečni obveznici PDV-a. Također postoji obveznici po naplaćenoj realizaciji – PDV se obračunava i plaća kada je račun plaćen i po fakturiranoj realizaciji- u trenutku izdavanja tj. primanja računa.

PDV i isporuka dobara u EU

Isto tako, PDV se naplaćuje na usluge u trenutku njihove isporuke u svakoj zemlji EU-a.

PDV se ne naplaćuje na izvoz robe u zemlje izvan EU-a. U tim slučajevima PDV dospijeva i naplaćuje se u zemlji uvoza pa kao izvoznik ne morate prijavljivati PDV. Međutim, pri izvozu robe morat ćete predočiti dokumentaciju kao dokaz da je roba odvezena izvan EU-a. Kao dokaz svojoj poreznoj upravi možete predočiti presliku računa, prijevoznu ispravu ili carinsku ispravu o uvozu.

Takav ćete dokaz morati predočiti kako biste ostvarili pravo na potpuni odbitak punog iznosa potraživanog PDV-a koji ste platili u prethodnoj povezanoj transakciji prije izvoza. Ne predočite li traženu dokumentaciju, vjerojatno nećete imati pravo na povrat PDV-a za izvoz robe.

Poslovanje unutar EU

Obavljanje poslovanja unutar EU je nešto jednostavnije i sastoji se od dva obrasca PDV-S i Zbirne prijave (ZP)

OBRAZAC PDV-S:

Obrazac PDV-S namijenjen je za izradu prijave stjecanja dobara iz država članica EU.

Ako ste poduzetnik iz Hrvatske koji prima uslugu dobavljača iz Europske Unije, dužni ste obračunati PDV na obavljenu uslugu.

To se odnosi za usluge poput:

  • Facebook oglašavanja,
  • usluge oglašavanja putem društvenih mreža,
  • usluge posredovanja pri iznajmljivanju nekretnina (Booking.com, Airbnb),
  • sve ostale usluge obavljene iz Europske unije.

Ova odluka odnosi se i na osobe izvan sustava PDV-a – kako na paušaliste, tako i na privatne iznajmljivače.

 

OBRAZAC ZP:

Obrazac ZP je dokument za izradu zbirne prijave isporuke dobara i usluge u zemlje članice EU.

Ako ste poduzetnik iz Hrvatske koji pruža uslugu klijentima unutar Europske Unije (a koji su upisani u VIES bazu), dužni ste predati PDV i ZP obrazac.

Ova odluka odnosi se na sve osobe izvan sustava PDV-a – i na paušaliste.

OBRAZAC PPO

Vlasnici građevinskih poduzeća također moraju voditi računa o prijenosu porezne obveze (PPO). 

„Naime, Zakon o PDV-u (NN 73/13-115/16) u čl. 75., st. 3.a, propisuje da se na građevinske isporuke, koje jedan obveznik PDV-a isporuči drugom obvezniku PDV-a, PDV obračunava po principu tvz. prijenosa porezne obveze. Drugim riječima, PDV se ne zaračunava na fakturama za građevinske usluge u B2B odnosu ali se takva faktura evidentira u obračunu PDV-a, kako kod oba poduzetnika, tako i u Poreznoj upravi. Na građevinske usluge primjenjuju se odredbe Zakona o PDV-u. Zato se prijenos porezne obveze ne može poistovjetiti sa oslobođenjem od PDV-a.“

Ideja koja stoji iza ovakvog načina obračunavanja PDV-a je smanjenje poreznog opterećenja u građevinskoj djelatnosti – građevinar kao izvođač radova bit će oslobođen plaćanja PDV-a, a investitor (na kojega je prenešena obveza PDV-a) će u istoj prijavi PDV-a iskazati obvezu za PDV i pretporez u istom iznosu.

Zaključak

Svi navedeni obrasci se nalaze na sustavu e-porezna te ih možete sami ispuniti, ali se preporuča savjetovanje sa računovođom.

Najvažniji izvor literature PDV-a svakako predstavlja Zakon o porezu na dodanu vrijednost te Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. Kroz analiziranje prethodno navedenih izvora moguće je naučiti nešto više o porezu na dodanu vrijednost.

Također je bitno pratiti izmjene u zakonu, propisima i pravilnicima koji reguliraju PDV i fiskalizaciju u prometu, a navedeno možete naći na poveznici.

 

Piše: Luka Topić, Consulting tim

Za više članaka na temu financija posjeti link.