Virusna bolest COVID-19 i pandemija koju je izazvala obilježila je 2020. godinu, dotaknula svaki dio ljudskog života i došla u svijet koji na nju nije bio spreman. Uzrokovala je zdravstvene probleme, no također i izuzetno velike ekonomske posljedice. Zemlje širom svijeta bile su primorane uvoditi različite restriktivne mjere u cilju smanjenja širenja zaraze što je pozitivno utjecalo na zdravstvenu sigurnost ljudi, no poduzeća su bila suočena s negativnim posljedicama zatvaranja ili prilagodbe poslovanja. U opskrbnim lancima dogodili su se poremećaji koji su ponekad doveli i do nužnog prekida proizvodnje. Opskrbni lanci su stabilizirani zbog vrlo važnog protoka robe u svijetu, no određene posljedice su ostale.
Kako funkcioniraju lanci opskrbe?
Vijeće za upravljanje lancem opskrbe (engl. Council of Supply Chain Management Professionals, CSCMP) definira logistiku kao „dio upravljanja lancem dobave koji planira, provodi i kontrolira tijek materijala, usluga i informacija prema unaprijed i unazad od podrijetla do potrošnje u svrhu ispunjavanja kupčevih želja.“ Odnos između logistike i lanaca opskrbe se pod utjecajem različitih autora tumači na različite načine te stoga logistika može biti dio opskrbnog lanca, opskrbni lanac može biti dio logistike ili mogu predstavljati identične pojmove.
Kako bi lanac opskrbe postojao, potrebno je postojanje minimalno dva poduzeća koja su povezana na temelju razmjene materijala, informacija i novčanih sredstava. Materijali obuhvaćaju sirovine, poluproizvode i zalihe koje se interno ili eksterno prenose drugom poduzeću unutar lanca. Informacije obuhvaćaju sve potrebne detalje za izradu određenog proizvoda, a proizvođač obavještava kupca o detaljima dostave. Upravljanje lancem opskrbe nastaje regulacijom materijala, informacija i novca. Svaki je proizvod specifičan i stoga ima svoj jedinstveni lanac opskrbe. Lanci opskrbe mogu biti dugački i kompleksni i ne završe u svakom slučaju s krajnjim potrošačem. Može se dogoditi da krajnji korisnik odluči reciklirati i ponovno upotrijebiti određeni materijal.
Globalni lanci
Kompleksni lanci opskrbe stvaraju proizvode koji su u svakodnevnoj upotrebi i predstavljaju visoko razvijena tržišta. Globalni lanci opskrbe su prema definiciji prekogranične mreže koje povezuju proizvođače, korporacije, informacije i ostale resurse važne za proizvodnju i kretanje gotovih proizvoda i poluproizvoda. U prošlosti su se lanci opskrbe oblikovali prema mogućim komparativnim prednostima u odnosu na države koje imaju niže razine troškova ili povoljnije sporazume na području trgovinskih odnosa, a rezultat je bio premještanje aktivnosti na različite „jeftinije“ lokacije diljem svijeta. Ekonomija razmjera ostvarivala se u lancima opskrbe na način da su u matičnim zemljama locirane aktivnosti visoke dodane vrijednosti, a na tržišta s jeftinom radnom snagom alocirale su se proizvodne aktivnosti male dodane vrijednosti. Matične zemlje su ostvarivale niže troškove poslovanja i veći udio dobiti.
Globalni lanci opskrbe predstavljaju iznimno složene strukture koje na različite promjene dinamično reagiraju. Navedene promjene mogu biti uzrokovane ekonomskim ili neekonomskim čimbenicima, napetostima u geopolitičkoj situaciji te društveno-ekonomskim promjenama u normama ili vrijednosti. Financijska kriza koja je 2008. i 2009. godine vladala na globalnoj razini djelomično je usporila globalizaciju koja je u naprednim gospodarstvima potaknula nejednakosti. Vlade su uvodile necarinske barijere kao jednu od mjera provođenja svoje protekcionističke politike. Američko-kineska napetost rasla je usporedno s zabrinutošću zemalja pripadnica globalnih opskrbnih lanaca. Iste su počele razvijati nove strategije nabave. Trend smanjenja globalizacijskih aktivnosti koje djeluju na lance opskrbe bio je potaknut COVID-19 pandemijom i krizom koju je prouzročila. Održivost opskrbnih lanaca pod novonastalim uvjetima također je dovedena u pitanje.
Ističu da su smanjenje troškovnog vodstva, povećanje političkih rizika, društvene vrijednosti i povećani troškovi poslovanja nastali uslijed poremećaja te razvoj novih tehnologija osnovni pokretači ubrzanog restrukturiranja globalnih opskrbnih lanaca. Umjetna inteligencija, strojno učenje, robotika i aditivna proizvodnja najvažniji su predstavnici novih tehnologija koje su u službi transformiranja opskrbnih lanaca. Globalni opskrbni lanci su iznimno kompleksni i zahtijevaju preglednost na svim razinama lanca jer su dubina lanca i svi podaci o dobavljačima teško odredivi. Transparentnost lanca može se postići korištenjem svih naprednih tehnoloških rješenja.
Reakcije opskrbnih lanaca na poremećaje
Jedna od osnovnih namjera stvaranja opskrbnih lanaca je lakša dostupnost određenih materijala u kanalu integracije. No, pandemija COVID-19 je pokazala da navedeno nije uvijek slučaj ako nastupe neočekivani događaji. Fleksibilnost, dinamičnost, odgovornost i povezanost dionika i ekosustava osnovne su kvalitete koje bi opskrbni lanac trebao imati, a postižu se transparentnošću te točnim i pravovremenim informacijama. Pandemija je potaknula mjere karantene i zatvaranja u svrhu smanjenja širenja zaraze, no također uzrokovala poremećaje globalnih lanaca opskrbe. Pala je potražnja za mnogim proizvodima koji su se svakodnevno upotrebljavali, a djelomično je i u potpunosti nestala. S druge strane, neočekivano je eksplodirala potražnja za drugim proizvodima i tako stvorila nestašicu ponude. Poduzeća su se morala suočiti s izazovima i poremećajima na operativnom i poslovnom području. Strategija upravljanja globalnim opskrbnim lancima postala je izuzetno ranjiva zbog šokova i zatvaranja te su mnoga poduzeća odlučila ili su bila prisiljena skratiti vlastite lance i preispitati njihovo funkcioniranje. Pandemija je potaknula promjene koje su se već dugo najavljivale i stvorila potrebu za pronalazak inovativnih rješenja kako bi se poduzeća mogla oduprijeti kriznim situacijama i osigurati maksimalnu učinkovitost svih razina vlastitih opskrbnih lanaca.
Mogli su se uočiti slični obrasci ponašanja među poduzećima koja su se našla pod izravnim utjecajem Pandemije. Omogućena je lakša dostupnost otpreme robe iz područja zahvaćenih karantenom na lokacije koje se nalaze blizu trgovinskih čvorišta. Porasla je potražnja za zalihama manje dostupnih repromaterijala i sirovina, a poduzeća su unaprijed nabavljala količine veće od potrebnih kako bi osigurala nesmetanu proizvodnju. Uključeni su i dodatni dobavljači te je dolazilo do zastoja u opskrbnom lancu zbog zaustavljanja tranzita. Zatvaranje, socijalna ograničenja i ograničenja kretanja robe, promijenjena potražnja i porast značaja kanala e-trgovine predstavljaju krucijalne izazove za opskrbne lance od početka Pandemije.
Današnji svijet je moderan i globaliziran te su sva poduzeća povezana preko lanaca opskrbe koji mogu biti različite dužine i kompleksnosti. Svaki lanac opskrbe karakterizira jedinstvenost te vlastite prednosti i nedostaci. Tijek informacija i dobara koji se kreću kroz lanac opskrbe moraju efikasno funkcionirati jer vrlo lako može doći do zastoja koji vode k lošem poslovanju. Menadžment je izrazito važan za upravljanje, no postoje rizici unutar lanaca koje nije moguće izbjeći. Rizici u lancima opskrbe se mogu podijeliti na eksterne i interne, pri čemu na eksterne gotovo nije moguće utjecati i donose puno veće štete za poduzeće od internih.
Predviđanje neplaniranog
Pandemija COVID-19 pripada nepredvidivim, eksternim rizicima. Od takvih se rizika vrlo teško zaštititi i važno je da poduzeće ima vlastiti kontingencijski plan koji će primijeniti u borbi protiv posljedica poremećaja. COVID-19 predstavlja najveći poremećaj s kojim se susreo suvremeni svijet te je ostavio posljedice na zdravlje, ljudske živote i gospodarsvo svijeta. Ekonomije svih zemalja našle su se u recesiji zbog restriktivnih mjera koje su vladale, mnoga poduzeća su morala zatvoriti poslovanje, prekinuti proizvodnju, a ljudska snaga je ostala bez posla. Pojavom pandemije COVID-19 došlo je do disrupcije lanaca opskrbe, poduzeća su bila podvrgnuta velikim poremećajima te je na kraju došlo i do nestašice određenih proizvoda, a nekih je bilo previše. Poduzeća su istovremeno pokušavala očuvati živote i zdravlje svojih zaposlenika i omogućiti nesmetano funkcioniranje lanca opskrbe kako bi zadovoljila potrebe krajnjih potrošača.
Ponašanje potrošača mijenjalo se pod utjecajem razvoja Pandemije. Lanci opskrbe će se i u budućnosti naći pred određenim izazovima, no napretkom tehnologije i njezinom primjenom u poslovanju te pravovremenom reakcijom na tržišne uvjete moći će se omogućiti sigurnost proizvoda. Pandemija je postavila različite izazove, uključujući pitanja logističke operativnosti i održavanja nivoa usluga za krajnje kupce. Potrebno je unaprijed kreirati mjere s ciljem izgradnje globalnih lanaca opskrbe koji će biti pametniji, fleksibilniji i otporniji na nepredviđene situacije. Za poduzeća je važno prepoznati prednosti koje pružaju tehnološke inovacije i iskoristiti ih kako bi u slučaju nepredviđenih scenarija mogla ispravno reagirati. Pandemija COVID-19 nije bila isključivi i jedini pokretač promjena, no ima iznimno važan utjecaj na restrukturiranje globalnih lanaca opskrbe.
Piše: Borna Marović