Zašto je važno učiti o poduzetništvu od malih nogu?
Poznata je uzrečica kako su djeca kao spužve i upijaju sve što se oko njih događa. Isto tako, djeca od najranije dobi oblikuju svoje stavove, znanja i vještine koje će koristiti kasnije u životu, a formalno obrazovanje pritom igra jednu od najvažnijih uloga. Živimo u svijetu koji zahtjeva stalno učenje, a kako bi se mogli nositi s izazovima koje suvremeno društvo i budućnost pred nas postavlja, potrebno je vlastita znanja i vještine razvijati iz dana u dan. Poduzetništvo je jedna od njih.
Što je poduzetništvo?
Poduzetništvo se najjednostavnije može definirati kao sposobnost pojedinca da razvije, organizira i vodi poslovanje koje će posljedično donijeti profit. Poduzetnici najčešće identificiraju izazove i teškoće s kojima se pojedina grupa ljudi susreće te pronalaze rješenje oko kojeg grade poslovanje. Pritom pristaju na rizike koji bi mogli biti značajno veći od uobičajenog posla. Osim što poduzetništvo kod mladih razvija spremnost na preuzimanje inicijative, kreativnost i samopouzdanje, potiče ih da djeluju na društveno odgovoran način te da razmišljaju kritički. Poduzetništvo je vještina koja je korisna u osobnim i društvenim aspektima svakodnevnog života.
Iako mnogi misle kako je poduzetništvo sposobnost s kojom se rađamo, to nije tako. Kao i svaka druga vještina poput računanja i pisanja i poduzetništvo se uči. Zato je važno da se poduzetnički način razmišljanja potiče kod djece od najranije dobi. Poduzetnički mindset omogućuje djeci da ideje pretvore u djelo, identificiraju problem te da preuzmu odgovornost upravljanja i vođenja projekata radi postizanja ciljeva.
Postoji mnogo načina na koje se poduzetništvo može integrirati u nastavu, no to uvelike ovisi o spremnosti i motivaciji nastavnika koji obrađuju takve sadržaje sa svojim učenicima.
Poduzetništvo u hrvatskom kurikulumu
Da je hrvatsko društvo osvijestilo koliko je poduzetništvo važno, pokazuje i hrvatski kurikulum za osnovnu i srednju školu, poznatiji kao Škola za život. Među izdvojenih sedam međupredmetnih tema, izdvojilo se i poduzetništvo kao kompetencija ključna za život u društvu znanja. U praksi to bi značilo da se poduzetništvo ne izdvaja i ne obrađuje kao zaseban predmet već je uvršten u postojeće predmete i izvannastavne aktivnosti. Prema kurikulumu, poduzetničke teme se počinju obrađivati već od 1. razreda osnovne škole kroz prepoznavanje inovacija i uočavanje problema, pa sve do 4. razreda srednje škole kada već učenik može samostalno razviti i realizirati vlastitu ideju. Kako bi potaknula poduzetničku aktivnost kod djece, kurikulum navodi i važnost suradnje škole s lokalnom zajednicom, upoznavanje učenika s ljudima različitih zanimanja, poduzetnicima i ostalim stručnjacima. Nadalje, preporučuju se posjeti učenika organizacijama i institucijama te suradnja s drugim školama.
Pitanje koje se nameće jest provode li se ove teme u praksi ili je navođenje istih samo puka formalnost kako bi se zadovoljili europski standardi.
I Ekonomska klinika radi na popularizaciji poduzetništva među mladima
No, da nije sve tako crno, pokazuju i mnogobrojne inicijative neprofitnih organizacija. Ekonomska klinika od svog osnutka svojim projektima trudi se probuditi poduzetnički duh u mladima. Naš najpoznatiji projekt među srednjoškolcima zasigurno je Poduzetnik budućnosti koji na početku svake školske godine predstavlja svijet poduzetništva ambicioznim i motiviranim srednjoškolcima kroz interaktivne radionice, predavanja, priče iz prakse i iskustva poduzetnika. Neki od polaznika, danas su i članovi Ekonomske klinike i ponosno nastavljaju svoj put koji su započeli još u školskim klupama. Za one koji nisu imali mogućnost prisustvovati na Poduzetniku budućnosti, tu je naš drugi poduzetnički projekt – Sprint. Poduzetnički sprint u organizaciji Ekonomske klinike osmišljen je kao besplatna edukacija o različitim metodama koje se koriste u poslovanju, poput design thinking i pitcha, a svake godine polaznici imaju priliku sudjelovati i na case study radionici koja je fokusirana na aktualne teme u poduzetništvu, tehnologiji i poslovanju.
Piše: Valentina Perić