Što je socijalno poduzetništvo?
Socijalno poduzetništvo, još poznato i kao društveno poduzetništvo, je specifičan je oblik poslovnog poticanja i organiziranja aktivnosti koje su usmjerene stvaranju dodatnih vrijednosti za društvo. Termin se počeo intenzivnije spominjati tek posljednjih petnaest godina, iako se pojavljuje u raznim oblicima već i u 19. stoljeću.
S obzirom na relativno nov oblik poslovanja, za socijalno poduzetništvo još uvijek nemamo konkretnu definiciju. No, sve dosadašnje klasifikacije imaju objedinjena dva ključna elementa: ekonomska aktivnost i usmjerenost na rješavanje određenog društvenog problema.
Primjenom poduzetničkih načela kao što su inovacije i preuzimanje rizika, poduzetnici ostvaruju ekonomsku aktivnost. Svaka od tih aktivnosti kao cilj mora imati unapređenje kvalitete života i ostvarivanje dodatne vrijednosti u društvu kako bi se ostvarila financijska i društvena korist.
Socijalno poduzetništvo pojavilo se kao odgovor na nemogućnost (ili nesposobnost) države da rješava određene socijalne probleme poput gladi, siromaštva i zagađenja okoliša kroz klasičan pristup. Smatra se da bi se kroz ovakav oblik poslovanja mogao značajno smanjiti trenutni jaz između najsiromašnijih i najbogatijih u društvu.
Razlika između socijalnog i konvencionalnog poduzetništva
Što se tiče ekonomskih aktivnosti, tradicionalno i socijalno poduzetništvo se u načelu ne razlikuju. Razlika između konvencionalnog i socijalnog poduzetništva je prvenstveno u svrsi postojanja i u procjenjivanju uspjeha. Konvencionalni poduzetnici mjere svoju učinkovitost kroz profit i povrat ulaganja. Socijalni poduzetnici također mjere svoj uspjeh kroz navedeno, no bitan im je i faktor utjecaja na društvene promjene. Primarno usmjerenje socijalnog poduzetništva nije ostvarivanje profita već pomaganje siromašnima i potlačenima u društvu.
Socijalno poduzetništvo u EU i Hrvatskoj
Intenzivnije zanimanje za socijalno poduzetništvo počinje unazad petnaest godina kad je osnovana Socijalna ekonomija Europe. Glavni joj je cilj definirati zakonodavni okvir kojim bi se reguliralo socijalno poduzetništvo. Trenutno se takav oblik poslovanja najučestalije javlja u najrazvijenijim europskim zemljama, dok se u ostalim zemljama članicama tek polako budi. Razvoj socijalnog poduzetništva mogao bi Europi donijeti brojne pogodnosti poput socijalne kohezije, lokalnog i regionalnog razvoja, poticanja inovacija i zapošljavanja mladih. No, prema izvještaju organizacije NESst, za razliku od razvijenijih država članica EU, društveni poduzetnici u Hrvatskoj nažalost još uvijek nemaju posebne beneficije u usporedbi s tradicionalnim poduzetnicima.
Primjeri socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj koji mogu poslužiti kao dobra inspiracija i motivacija za ulazak u isto su:
- ACT grupa u Čakovcu čije je temeljno usmjerenje razvoj civilnog društva i zajednice
- Roda- roditelji u akciji čija je misija mijenjati društvo u društvo odgovorno prema djeci, roditeljima, budućim roditeljima i obiteljima
- Udruga za kreativni razvoj Slap čiji je cilj razvitak ljudskih i organizacijskih kapaciteta, umrežavanje i povezivanje
- Socijalna zadruga Humana Nova je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba
- HUKI je neprofitna organizacija i poduzeće specijalizirano za organizaciju događaja, promociju poduzetništva i inovacija, razvoj društva i društvenih inovacija te edukaciju o novim i kreativnim načinima rješavanja suvremenih izazova.
Kako započeti sa socijalnim poduzetništvom?
Zadatak svakog socijalnog poduzetnika je osmisliti ideju, istražiti tržište, stvoriti tim, kreirati poslovni plan i razraditi sve elemente poduzetničkog pothvata. Na početku je najvažnije prepoznati društvenu potrebu koja se nastoji riješiti te razviti plan za rješavanje tog problema.
Za ulazak u socijalno poduzetništvo potrebno je zadovoljiti i 4 osnovna preduvjeta: postojanje tržišta, isplativost poslovnog podviga, dokaz da organizacija ima potrebno znanje te utjecaj pothvata na zajednicu.
Kako bismo potaknuli širenje socijalnog poduzetništva, potrebno je fokusirati se na edukaciju i ostvarivanje dodatnih pogodnosti za poduzetnike. Ekonomska klinika, još od svog osnutka, provodi projekt Poduzetnički sprint koji se bavi navedenim temama te potiče mlade i ambiciozne osobe na razvoj vlastitih ideja i promicanje poduzetničkog duha. Poduzetnici se rađaju još u školskim klupama, pa smo projekt Poduzetnik budućnosti posvetili upravo srednjoškolcima kako bi im predstavili svijet poduzetništva i motivirali ih pričama iz prakse i iskustvima poduzetnika.
Osim sjajnih projekata, naš tim za Savjetovanje uvijek je spreman pomoći i riješiti vam sve nedoumice u vezi ulaska u poduzetništvo, javite nam se na savjetovanje@ekonomska-klinika.hr!
Piše: Dora Ferjančić
Za više članaka na temu poduzetništva posjetite link.