Kružno gospodarstvo EU je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, duža vrijednost proizvoda.

Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Desetogodišnja razvojna strategija Europa 2020. kao jedan od tri osnovna prioriteta razvoja Europske unije predlaže održiv rast. Cilj je promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, zelenija je i konkurentnija i čiji je središnji aspekt prelazak s postojećeg linearnog na kružno gospodarstvo.

Koja je korist od prelaska na kružnu ekonomiju?

Europska unija proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine. Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi pritisak na okoliš i povećala sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije. Otvorilo bi se oko 580 tisuća novih radnih mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrijednije proizvode.

Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU mogla bi ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura. To je gotovo 8 % godišnjeg prometa, a godišnje bi se emisije stakleničkih plinova ujedno smanjile za od 2 % do 4 %. 

Primjerice, kada bi se 95% mobilnih telefona sakupilo nakon korištenja, time bi se očuvali materijali vrijednosti veće od milijarde eura godišnje. Nadalje, plastična vrećica koristi se prosječno 12 minuta, a u prirodi se raspada više stotina godina.

Otpad postaje vrijedan resurs

Staklo se može beskonačno reciklirati, a za 1 tonu papira treba posjeći 24 stabla. Od plastike se mogu izrađivati odjevni predmeti, igračke, nova ambalaža, itd. U odnosu na običnu proizvodnju papira, recikliranje smanjuje zagađenje vode za 35 % i zagađenje zraka za 74 %. List papira moguće je reciklirati četiri do šest puta prije nego što se potpuno raspadne. Aluminij i čelik recikliranjem ne gube svoja karakteristična svojstva. Bez obzira na to koliko se puta recikliraju, ostaju jaki i izdržljivi.

Sveukupnom globalnom cilju prelaska s linearnog na kružni model gospodarenja pridonosi i ponovno korištenje zapuštenih i napuštenih prostora i zgrada. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira jako velikim količinama građevinskog otpada, koji čini trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU. Stoga će pri ponovnom korištenju zapuštenih i napuštenih prostora i zgrada, kao i pri izgradnji novih biti potrebno primjenjivati model kružnog gospodarenja.

Prikaz: kružno gospodatstvo u EU

Potrebne su volja i investicije

Potreban je sistemski pristup u tranziciji s linearnog modela na kružni u kojoj ključnu ulogu mogu odigrati velike kompanije, vlada, suradnja javnog i privatnog sektora, jača edukacija, pristup financijama, porezna reforma, stimuliranje inovacija, zelena javna nabava… No, najvažniji sastojak koji je potreban je ipak politička volja.

Osim političke volje, ključno je i financiranje, što je najveći izazov za male i srednje tvrtke. Europska investicijska banka pritom, igra dosta važnu ulogu jer može premostiti financijski jaz i katalizirati investicije. Kružno gospodarstvo predstavlja im novi potencijal za kreditiranje.

Više o Euorpskoj investicijskoj banci možete pročitati ovdje.

Kohezijski fond, uspostavljen 1994., financijski podupire provedbu projekata u području okoliša i transeuropskih mreža u državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a.

Dodijeljena sredstva Hrvatskoj iz Kohezijskog fonda za razdoblje od 2014. do 2020. godine su iznosila približno 2,6 milijarde EUR. RH će i u narednom razdoblju biti dodijeljena sredstva iz ovog fonda. Razina financiranja pojedinog projekta iz Kohezijskog fonda može doseći 85 % njegova troška.


Dosadašnji uspjeh

U sektorima relevantnima za kružno gospodarstvo 2016. je bio zaposleno više od četiri milijuna radnika, 6 % više nego 2012. Kružni model omogućio je i stvaranje novih poslovnih prilika, modela i tržišta unutar i izvan EU-a. Kružne su aktivnosti poput popravaka, ponovne uporabe ili recikliranja 2016. stvorile gotovo 147 milijardi eura dodane vrijednosti i privukle oko 17,5 milijardi eura ulaganja.

Finska ide prema tome da postane prva zemlja koja se bazira na kružnoj ekonomiji. Procjenjuje se da je potencijal ekonomskog rasta 2,5 milijardi eura godišnje do 2030. i 70 tisuća novih poslova, što je jako puno za malu zemlju s 5,5 milijuna stanovnika.

Dobru europsku praksu predstavlja također Švedska. Tamo se otpad koristi kao energetski resurs na koji se grije 1,2 milijuna stanova, a na dobiveno gorivo voze i gotovo svi gradski autobusi. Svijest o važnosti brige o okolišu u toj zemlji je započela kasnih ‘60-ih,  kada su ovakvi problemi uvedeni u školske programe. No, ‘80-ih je shvaćeno da se mora ciljati i na mlađu djecu, onu u vrtiću.

Važnost za budućnost Hrvatske

Prednost zemalja poput Hrvatske, koje su relativno kasno krenule s konceptom kružnog gospodarstva, ogleda se u činjenici da mogu učiti na greškama drugih. Njemačke i Švedske su pioniri ovakve prakse, ali su isto radili greške, kako u tehnologiji tako i u izgradnji čitavog sustava.

Od 2016. do 2018. u Hrvatskoj smo imali 11% manje odloženog otpada. Kontinuirano se provodi sanacija odlagališta, a na kraju 2019. imali smo 223 zatvorena odlagališta, uz još 94 aktivnih.

Kružno gospodarstvo ključno je za održivost našeg gospodarstva i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini. Europa je predvodnik u tom području te je na dobrom putu da stvori prilike za ulaganja, radna mjesta i nova poduzeća. Budući potencijal održivog rasta je golem. Kružna ekonomija je rješenje za otpad i prilika za posao!

Pojednostavljen prikaz

 

Više članaka naših kliničara možete pročitati ovdje.