Vjerojatno ne postoji osoba koja posljednjih tjedana nije osjetila utjecaj COVID-a 19 (koronavirusa) u svakodnevnom ili poslovnom životu. Svijet trenutno stoji, poslovi se odgađaju, a ljudi se socijalno distanciraju i zatvaraju u svoje domove bojeći se ove bolesti. Iako je zdravlje ljudi na prvom mjestu, svakako se treba osvrnuti na ekonomski aspekt ovogproblema. Počevši s tzv. mokre tržnice u kineskom gradu Wuhanu, koronavirus je prvo pogodio NR Kinu i njeno gospodarstvo te se kapilarno proširio na ekonomije mnogih država sa svih kontinenata. Svjetske burze su u slobodnom padu s gubicima glavnih indeksa većima od 25% u usporedbi s njihovim vrhuncima početkom veljače. Mnoge države su započele s programima pomoći tvrtkama kako bi im olakšale prebroditi ovu netipičnu i iznenadnu ekonomsku krizu.

 

 

Dakako, i u Hrvatskoj se provode mnoge mjere sprječavanja širenja virusa i zaštite ljudi. Međutim, ono što nas sve itekako treba zabrinjavati su neizbježni gospodarski problemi u mjesecima koji dolaze. Mnogi dijelovi privrede će biti pogođeni, a ponajviše turizam koji čini gotovo petinu hrvatske ekonomije te je izrazito ranjiv na ovakve nepredviđene šokove. Poduzetnici i ekonomski analitičari smatraju kako bi Vlada RH brzo trebala odgovoriti s direktnim smanjenjem poreza i parafiskalnih nameta kako bi se lakše prebrodila izazovna vremena. Međutim, Vlada je donijela mjere odgađanja plaćanja poreznih obaveza, moratorija na kreditne obveze,reprogram postojećih kredita itd. Vremensko trajanje ove korona-krize je zapravo ključni dio cijelog problema. Nitko još točno ne zna koliko će trajati te hoće li se život vratiti u normalu za 2 tjedna, mjesec dana ili u nekom još većem periodu. Kuna i CROBEX su također uzdrmani. HNB je tijekom protekla 2 tjedna intervenirao s 1.6 milijardi eura deviznih pričuva nakon što je srednji tečaj dostigao i 7.6 kuna za euro. Pozitivna strana je što HNB ima devizne pričuve u iznosu od otprilike 35% BDP-a pri čemu, po riječima guvernera Vujčića, Hrvatska pripada vrhu EU što se tiče toga omjera.

 

Također, gotovo istovremeno je započet program otkupa hrvatskih obveznica zbog održavanja stabilnosti tržišta vrijednosnih papira od strane HNB-a. Prateći ritam ostalih svjetskih burzi, CROBEX je također imao težak i volatilan period s gubitkom od oko 30% svoje vrijednosti od sredine veljače.

Graf 1 Kretanje burzovnog indeksa CROBEX-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 19.
ožujka 2020. godine
Izvor:“Hrvatska burza (CROBEX)“,

 

Najvažnije za naglasiti je da se ne može sa sigurnošću odrediti vremenski tijek slabljenja virusa. Države su različito reagirale na zdravstvenu krizu, svaka sa svojim stupnjem karantene, no možemo gotovo sigurno ustvrditi da će pad BDP-a u drugom kvartalu biti enorman. Ono što donekle ohrabruje je da ova recesija neće biti primarno financijska kao iz 2008.g. Prema tome, i oporavak bi trebao biti brži, ukoliko se ne dogodi veoma duga blokada poslovanja u kojoj bi rijetki bili pošteđeni. Bitno je i to što Vlada RH nije reagirala apsolutno nezainteresirano na krizu kao prije 12 godina kada se praktički do samog njenog početka tvrdilo, neutemeljeno, da će upravo nas problemi zaobići. Međutim, postavlja se pitanje održivosti ovakvog ekonomskog sustava. Naša sustav stvara se na nesigurnoj djelatnosti – turizmu, prevelikoj birokraciji te lošoj poduzetničkoj klimi. Recesija može biti i prilika za napredak i transformaciju našeg gospodarstva u boljem smjeru.

 

Ukoliko želite saznati više na temu COVID-19 posjetite sljedeće stranice:
Na koje su se sve načine pojedine zemlje odlučile boriti s
koronavirusom.
Za više članaka kliknite ovdje